Umjetnost oduvijek zastupa intelektualnu slobodu, pravo na različitost i otpor te predstavlja egzistencijalnu podlogu razumijevanja svijeta. Suvremeno kapitalističko društvo potiče umjetnost i uzdiže je ukoliko donosi profit. Tradicionalne umjetnosti poput kazališta ili opere, koje karakteriziraju visoki troškovi investicija i održavanja te uglavnom neprofitabilnost, su zapostavljene. Nekada su te grane umjetnosti imale podršku feudalnih naručitelja ili patricijskih komuna koji su tako iskazivali svoju velikodušnost, a danas bi o njima trebala brinuti država, ali se te vrste ustanova vrlo često moraju snalaziti same. Samo ambicije angažiranog napora mogu dovesti do vidljivih rezultata. 

U Ptuju je grupa ZATO, udruženje lokalnih studenata Akademije za kazalište, radio, film i televiziju, svojim postojanim akcijama dala poticaj moderno orijentiranom ptujskom kazalištu, čiji počeci sežu u rano 18. stoljeće. Grupa je pripomogla profesionalizaciji kazališta i tako potakla obnovu kazališne zgrade, jedinog historijskog kazališta manjih dimenzija u Sloveniji. Obnova, rezultat napora mnogih (napokon, kazalište je prostor avanture, smjelosti i rizika), se dogodila u obliku javno-privatnog partnerstva (privremeni vlasnik kazališta je lokalno građevno poduzeće Gradis GP gradnje Ptuj).